Aleksandar Vidanović
20-05-2024
GEA
Pirot
U ekološkom centru radulovački organizacija Cekor organizovala je 16.05.2024 okrugli sto . Okrugli sto ”Ka Srbiji otpornoj na suše”, Sremski Karlovci, Ekološki centar Radulovački, ulica Mitropolita Stratimirovića 5, sa početkom u 10,30 časova. Događaj organizuje Centar za ekologiju i održivi razvoj koji realizuje projekat „Ka Srbiji otpornoj na poplave i sušu“, a koji je deo projekta „EU za Srbiju otpornu na katastrofe", koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP. U Srbiji je u periodu 2001-2020 učestalost godina sa sušama bila 40%, a u periodu 2011-2020 50%, u poređenju sa periodom od 1961-1990 kada je ta učestalost bila 10%. Promena u režimu padavina, porast temperature i posledična povećana učestalost i intenzitet godina sa sušama dovode do promene karakteristika klimatskih uslova. Ta promena je prepoznata kao faktor rizika za degradaciju zemljišta. Najnoviji podaci Ministarstva za zaštitu životne sredine pokazuju da je u periodu 2001-2021. godine, oko 29% teritorije Republike Srbije bilo pod umerenim rizikom od degradacije zemljišta, a 28% pod visokim rizicima, od kojih 14% pod veoma visokim i ekstremno visokim rizikom od degradacije. Kod ovih procena, uzeti su u obzir rizici od degradacije zemljišta usled povećanja stepena aridnosti (količina padavina je manja od mogućeg isparavanja, što ima za posledicu nisku vlažnost vazduha) što dovodi do sporijih, ali teže povratnih procesa degradacije, kao i rizici od ekstremnih padavina koje izazivaju eroziju zemljišta. Vojvodina je jedna od regija u Evropi sa najmanjim procentom šumovitosti. Trenutna pošumljenost iznosi 7,97 % (Druga Nacionalna inventura šuma Republike Srbije, 2023). Osim malog procenta šumovitosti, veoma je nepravilan raspored šuma po površini Vojvodine. Učesnici okruglog stola će imati priliku da razgovaraju o prevenciji suša i primerima dobre prakse u regionu i Evropi, o podizanju vetrozaštitnih pojaseva koji dovode do optimalne plodnosti zemljišta i štite od eolske erozije. Takođe, diskusija će se usmeriti i na urbane sredine i aktivnosti koje bi trebalo preduzeti u cilju ublažavanja klimatskih promena i odgovora na učestalije suše. Još jedna od tema, ne manje bitna, biće uloga žena u podizanju značaja ove teme u javnosti i aktivizmu u ovoj oblasti. Teme obuhvaćene bile su Aktivnosti na podizanju otpornosti protiv suša,Aktivnosti na podizanju otpornosti protiv suša, Pošumljavanje i podizanje vetrozaštitnih pojaseva u Vojvodini, stanje i uočeni problemi, Dodatne teme i pitanja za diskusiju tokom okruglog stola su bile : - Iskustvo bavljenja ekološkim temama iz ženske perspektive - Ublažavanje klimatskih ekstrema u urbanim sredinama - Koje su kazne za nezakonito uništavanje vetrozaštitnog pojasa? - Kako funkcioniše sistem praćenja suša i prilagođavanja na iste?